top of page
AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINEE

uspostavlja nacionalnu mrežu stanica radi praćenja koncentracija alergenog polena

na teritoriji Crne Gore.

Mjerne stanice

za POLEN

Koncentracija alergenih polena u vazduhu se mjeri više od 20 godina u Evropi uređajima tzv. "klopkama" za polen. Jedno mjerno mjesto reprezentuje teritoriju od 30 do 50km u prečniku, u zavisnosti od orografije terena. Danas u zemljama Evropske unije postoje veoma razgranate mreže stanica za praćenje koncentracije polena.

Presudnu ulogu u nastanku osjetljivosti na polene ima genetska predispozicija (35-70%). Mutacije na više genskih lokusa na hromozomima 5,6,7,11,12,14,16 i 33 uslovljavaju atopiju, odnosno skretanje Th limfocita od nealergijskog fenotipa I ka alergijskom fenotipu II, uz povećanu produkciju antitijela klase IgE, što dovodi do senzibilizacije organizma na određene antigene, među njima i polene.

POLEN...

Polen biljaka je za čovjeka jedan od najznačajnijih alergena u vazduhu. Polenova zrna kod više od 20 posto ljudske populacije (svaki peti čovjek) izazivaju alergijske reakcije (bronhitis, konjuktivitis, dermatitis, polensku kijavicu), dok u slučaju dugotrajnog i višegodišnjeg izlaganja visokim koncentracijama jedan dio ljudske populacije obolijeva od hroničnog bronhitisa i bronhijalne astme. Zagađenje vazduha u urbanim, industrijskim sredinama doprinosi pojačanom alergijskom djelovanju aeropolena. Svjetska zdravstvena organizacija je upozorila da će različite vrste alergijskih reakcija kod ljudi biti bolest savremenog čovječanstva u 21 vijeku.

Analize u svim mjernim stanicama se vrše u skladu sa uslovima usvojenim od strane Internacionalne asocijacija za aerobiologiju IAA (International Association for Aerobiology). Oprema, metod rada i stručni kadar su usuglašeni sa Evropskim standardima.

 

Aeropolen se sakuplja kontinuiranom volumetrijskom metodom (Hirst 0,1952). Nakon kvalitativnog i kvantitativnog pregleda aeropolena rezultati su izraženi kao broj polenovih zrna u m3 vazduha.

 

Koncentracija polena se određuje za jedan dan, a definiše za: nedjelju, određenu dekadu, mjesec, sezonu i cijelu godinu, za svaku biljnu vrstu pojedinačno, odnosno za sve biljke koje produkuju alergeni polen.

 

Početak i završetak polinacije mogu iz godine u godinu znatno da se kolebaju, zavisno od vremenskih prilika.

 

Vrši se identifikacija polena 26 biljnih vrsta (lijeska, jova, tisa/čempresi, brijest, topola, javor, vrba, jasen, breza, grab, platan, orah, hrast, dud, živa ograda, bor/jela/smrča, konoplja/hmelj, trave, lipa, bokvica, kiselica, koprive, štira, parijetarija, pepeljuge/štirovi, pelin, ambrozija, maslina).

 

Vremenski period tokom kojeg se vrši kontinuirano uzimanje uzoraka takođe je definisan od strane Međunarodnog udruženja za aerobiologiju. U klimatskim uslovima naše zemlje ovaj period započinje oko 1. februara (vrijeme početka cvjetanja lijeske i jove) i traje do prvih dana novembra (završetak cvjetanja pelina i ambrozije).

METODOLOGIJA I NAČIN RADA

Mjerenja obuhvataju tri sezone cvjetanja:

 

  • Sezona cvjetanja drveća 

  • Sezona cvjetanja trava, borova i lipe 

  • Sezona cvjetanja korova

Tabela prikazuje alergene biljke sa definisanim stepenom alergenosti kao i periodom cvjetanja u odnosu na familiju, rod i vrstu alergenih biljaka.

bottom of page