AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINEE
uspostavlja nacionalnu mrežu stanica radi praćenja koncentracija alergenog polena
na teritoriji Crne Gore.
Mjerne stanice
za POLEN
![](https://static.wixstatic.com/media/26f045_dcf9c311bd18402db459856faf06c30c.png/v1/fill/w_177,h_160,al_c,q_85,usm_0.66_1.00_0.01,enc_auto/26f045_dcf9c311bd18402db459856faf06c30c.png)
![](https://static.wixstatic.com/media/84770f_c44337bdebe947c58a78f7b6ba401354.png/v1/fill/w_512,h_341,al_c,q_85,enc_auto/84770f_c44337bdebe947c58a78f7b6ba401354.png)
![](https://static.wixstatic.com/media/26f045_71c0bb3d1cfe442fadf9e99a43e05d5f.jpg/v1/fill/w_147,h_98,al_c,q_80,usm_0.66_1.00_0.01,blur_2,enc_auto/26f045_71c0bb3d1cfe442fadf9e99a43e05d5f.jpg)
![](https://static.wixstatic.com/media/26f045_039a0cddaa774646a99bbfb395ff8e59.jpg/v1/fill/w_147,h_83,al_c,q_80,usm_0.66_1.00_0.01,blur_2,enc_auto/26f045_039a0cddaa774646a99bbfb395ff8e59.jpg)
![](https://static.wixstatic.com/media/26f045_8b5a6973fa9241d9a690969fd52ed469.jpg/v1/fill/w_147,h_92,al_c,q_80,usm_0.66_1.00_0.01,blur_2,enc_auto/26f045_8b5a6973fa9241d9a690969fd52ed469.jpg)
![](https://static.wixstatic.com/media/26f045_71c0bb3d1cfe442fadf9e99a43e05d5f.jpg/v1/fill/w_147,h_98,al_c,q_80,usm_0.66_1.00_0.01,blur_2,enc_auto/26f045_71c0bb3d1cfe442fadf9e99a43e05d5f.jpg)
Koncentracija alergenih polena u vazduhu se mjeri više od 20 godina u Evropi uređajima tzv. "klopkama" za polen. Jedno mjerno mjesto reprezentuje teritoriju od 30 do 50km u prečniku, u zavisnosti od orografije terena. Danas u zemljama Evropske unije postoje veoma razgranate mreže stanica za praćenje koncentracije polena.
![](https://static.wixstatic.com/media/26f045_444fa7f01f614d649478470db96df005.png/v1/fill/w_148,h_143,al_c,q_85,usm_0.66_1.00_0.01,enc_auto/26f045_444fa7f01f614d649478470db96df005.png)
Presudnu ulogu u nastanku osjetljivosti na polene ima genetska predispozicija (35-70%). Mutacije na više genskih lokusa na hromozomima 5,6,7,11,12,14,16 i 33 uslovljavaju atopiju, odnosno skretanje Th limfocita od nealergijskog fenotipa I ka alergijskom fenotipu II, uz povećanu produkciju antitijela klase IgE, što dovodi do senzibilizacije organizma na određene antigene, među njima i polene.
![](https://static.wixstatic.com/media/26f045_5b44f1385f1f4159ba3a20055abdcb0f.png/v1/fill/w_148,h_133,al_c,q_85,usm_0.66_1.00_0.01,blur_3,enc_auto/26f045_5b44f1385f1f4159ba3a20055abdcb0f.png)
![](https://static.wixstatic.com/media/41d000_dbddb425578840cab45db6ffb184ac85.jpg/v1/fill/w_606,h_131,al_c,q_80,usm_0.66_1.00_0.01,enc_auto/41d000_dbddb425578840cab45db6ffb184ac85.jpg)
POLEN...
Polen biljaka je za čovjeka jedan od najznačajnijih alergena u vazduhu. Polenova zrna kod više od 20 posto ljudske populacije (svaki peti čovjek) izazivaju alergijske reakcije (bronhitis, konjuktivitis, dermatitis, polensku kijavicu), dok u slučaju dugotrajnog i višegodišnjeg izlaganja visokim koncentracijama jedan dio ljudske populacije obolijeva od hroničnog bronhitisa i bronhijalne astme. Zagađenje vazduha u urbanim, industrijskim sredinama doprinosi pojačanom alergijskom djelovanju aeropolena. Svjetska zdravstvena organizacija je upozorila da će različite vrste alergijskih reakcija kod ljudi biti bolest savremenog čovječanstva u 21 vijeku.
Analize u svim mjernim stanicama se vrše u skladu sa uslovima usvojenim od strane Internacionalne asocijacija za aerobiologiju IAA (International Association for Aerobiology). Oprema, metod rada i stručni kadar su usuglašeni sa Evropskim standardima.
Aeropolen se sakuplja kontinuiranom volumetrijskom metodom (Hirst 0,1952). Nakon kvalitativnog i kvantitativnog pregleda aeropolena rezultati su izraženi kao broj polenovih zrna u m3 vazduha.
Koncentracija polena se određuje za jedan dan, a definiše za: nedjelju, određenu dekadu, mjesec, sezonu i cijelu godinu, za svaku biljnu vrstu pojedinačno, odnosno za sve biljke koje produkuju alergeni polen.
Početak i završetak polinacije mogu iz godine u godinu znatno da se kolebaju, zavisno od vremenskih prilika.
Vrši se identifikacija polena 26 biljnih vrsta (lijeska, jova, tisa/čempresi, brijest, topola, javor, vrba, jasen, breza, grab, platan, orah, hrast, dud, živa ograda, bor/jela/smrča, konoplja/hmelj, trave, lipa, bokvica, kiselica, koprive, štira, parijetarija, pepeljuge/štirovi, pelin, ambrozija, maslina).
Vremenski period tokom kojeg se vrši kontinuirano uzimanje uzoraka takođe je definisan od strane Međunarodnog udruženja za aerobiologiju. U klimatskim uslovima naše zemlje ovaj period započinje oko 1. februara (vrijeme početka cvjetanja lijeske i jove) i traje do prvih dana novembra (završetak cvjetanja pelina i ambrozije).
METODOLOGIJA I NAČIN RADA
Mjerenja obuhvataju tri sezone cvjetanja:
-
Sezona cvjetanja drveća
-
Sezona cvjetanja trava, borova i lipe
-
Sezona cvjetanja korova
Tabela prikazuje alergene biljke sa definisanim stepenom alergenosti kao i periodom cvjetanja u odnosu na familiju, rod i vrstu alergenih biljaka.